Proizvodnja soje ne zadovoljava potrebe

Bez autora
Feb 17 2014

Na području Republike Srpske soja je prošle godine zasijana na površini od 2.753 hektara, pri čemu je ostvaren ukupan prinos od 4.104 tone. U Poljoprivrednom institutu Republike Srpske Srni je rečeno da je to izuzetno malo, ako se uzme u obzir da je sedamdesetih godina 50 odsto količina soje u bivšoj Jugoslaviji proizvedeno na području današnje Republike Srpske. Šef Zavoda za industrijsko bilje Poljoprivrednog instituta Republike Srpske Miloš Nožinić tvrdi da nekadašnji podaci o uzgoju soje najbolje govore o tome kakve su mogućnosti Srpske za njenu proizvodnju. Uslovi za gajenje soje kod nas su izuzetno dobri, prvenstveno uz rijeke Savu i Unu. Soja se najčešće gaji u nižim područijima, gdje daje dobre prinose i gdje joj odgovara zemljište, rekao je Nožinić. Na Poljoprivrednom institutu obavlja se domaća proizvodnja sjemena soje koja je u prošloj godini iznosila 15 tona...

Proizvodnja soje ne zadovoljava potrebeNa području Republike Srpske soja je prošle godine zasijana na površini od 2.753 hektara, pri čemu je ostvaren ukupan prinos od 4.104 tone.

U Poljoprivrednom institutu Republike Srpske Srni je rečeno da je to izuzetno malo, ako se uzme u obzir da je sedamdesetih godina 50 odsto količina soje u bivšoj Jugoslaviji proizvedeno na području današnje Republike Srpske.

Šef Zavoda za industrijsko bilje Poljoprivrednog instituta Republike Srpske Miloš Nožinić tvrdi da nekadašnji podaci o uzgoju soje najbolje govore o tome kakve su mogućnosti Srpske za njenu proizvodnju.

"Uslovi za gajenje soje kod nas su izuzetno dobri, prvenstveno uz rijeke Savu i Unu. Soja se najčešće gaji u nižim područijima, gdje daje dobre prinose i gdje joj odgovara zemljište", rekao je Nožinić.

Na Poljoprivrednom institutu obavlja se domaća proizvodnja sjemena soje koja je u prošloj godini iznosila 15 tona.

Prema Nožinićevim riječima, zakoni Republike Srpske najstrože zabranjuju uvoz kako genetski modifikvane soje, tako i genetski modifikovanog sjemena soje.

"Međutim, zloupotreba ima, pa tako u istočnom dijelu Srpske bilo je proizvođača koji su gajili genetski modifikovanu soju za koju ilegalno nabavljaju sjeme, najčešće preko rijeka, zbog čega bi trebalo više kontrole u ovoj oblasti", smatra Nožinić.

Podaci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske govore da su prošle godine u BiH uvezene 152 tone sjemenske soje, čija je vrijednost oko 300.000 KM, a zemlje porijekla su Srbija i Hrvatska.

"Sve pošiljke sjemenske soje koje su ušle u BiH na graničnim prelazima koji se nalaze na teritoriji Republike Srpske, kontrolisane su na prisustvo genetskih modifikacija i laboratorijski nalazi su bili negativni", rekao je Srni portparol Ministarstva poljoprivrede Bojan Kecman.

On ističe da problem predstavlja činjenica da nisu dostupni podaci o tome da li je na isti način kontrolisana sjemenska soja na graničnim prelazima koji se nalaze na prostoru Federacije BiH.

Na području BiH ukupna proizvodnja soje u 2013. godini iznosila je 7.577 tona, a ukupna količina uvezene soje je 85.702 tona.

"Dakle, potrebe za sojom iznosile su oko 93.279 tona, od čega je u BiH proizvedeno 8,12 odsto u odnosu na potrebe. Posebno zabrinjava činjenica da je oko 75 odsto uvezene soje porijeklom iz Brazila, jer je 89 odsto brazilske soje genetski modifikovano", naglasio je Kecman.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik